Ove godine na Art Zagrebu odlučili smo predstaviti mlade umjetnike (studente ili alumne) Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na drugačiji način nego što je to bilo na prijašnjim sajmovima. Potreba da usustavimo pristup proizašla je iz naše želje da izlagači (kao, uostalom, i galerije) prođu kroz određenu selekciju koja im prošlih godina nije bila nametnuta, već su studenti izlagali što su htjeli i tko je htio. Taj demokratski pristup sveizlaganja i svihizlaganja zadržali smo i ove godine kroz popratni program Plati i nosi koji će, nadamo se, pridonijeti dinamičnosti manifestacije.
Budući da posljednjih nekoliko godina u svijetu, pa i kod nas, raste interes za ženama u umjetnosti, tema koja nam se u današnjem trenutku nametnula je žene umjetnice i profesorice.
Osim što se navedena tema provlačila kao lajt motiv Documente u Kasselu (uz temu migranata i europocentrizma u umjetnosti), bila je i jedan od dominantnih naglasaka na prošlom i ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, kako kod broja ženskih sudionica, tako i kod broja nagrađenih umjetnica. Izložba Jedna za sve – Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940. koja se nedavno održala u Galeriji Klovićevi dvori pokazala je koliko je mukotrpan i težak put do afirmacije bio pred umjetnicama prošlog stoljeća. Smatrali su ih njihovi muški kolege i kritičari dekoraterkama, nisu se smjele potpisivati na radove i njihov rad nije shvaćan nimalo ozbiljno. Zanimljivo je primijetiti da od 1907. godine, kada je Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu osnovana, prema dostupnim podacima, samo je jedna žena bila dekanica, prof. Dubravka Babić. I danas muškarci čine golemu većinu profesora (redovnih, izvanrednih, asistenata i stručnih suradnika) na glavnim odsjecima, Slikarskom i Kiparskom. Situacija je nešto bolja na Grafičkom odsjeku, dok su tek Odsjek za multimediju, Nastavnički i Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina uspjeli postići rodnu zastupljenost. Od 83 zaposlenika na Akademiji u stručnim je zvanjima 36 % žena i to je u ovom trenutku značajan napredak u odnosu na, primjerice, prosjek ženske rodne zastupljenosti u Saboru.
Činilo nam se zanimljivim da na neki način pridonesemo toj temi pa smo se za izlaganje u Galeriji PM obratili profesoricama s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu da, kao mentorice, izaberu svoje studente ili alumne koji bi najbolje mogli prezentirati njihov zajednički rad.
Nismo imali želju govoriti o ženskom pismu ili o ženskim tematikama, već pokazati energiju zajedništva koja je nastala u suradnji mentorica koje su mentorirale, podržavale, vodile i podupirale svoje studente.

Jasmina Bavoljak

Sudjeluje pet odsjeka zagrebačke ALU:
— Slikarski odsjek
mentorica: prof. dr. art Ksenija Turčić, studentice: Ana Pintarić, Katarina Kocijan, Marina Popović

— Kiparski odsjek
mentorica: prof. art Tanja Vujasinović, studenti/ca: Antonio Petrić, Frano Radovanović, Tina Kurić

— Grafički odsjek
mentorica: prof. dr. art Mirjana Vodopija, studentice: Ljubica Golubić, Nataša Devčić, Vasja Irma Ivković

— Odsjek za animirani film i nove medije
zajednički izbor studenatica: Anja Mergeduš, Lara Ana Kulenović, Lucija Bogunović

— Nastavnički odsjek
mentorica: prof. art Ines Krasić, studenti: Jakov Pašalić, Mihael Bađun i asistentica Vida Meić